Vaše srce je jedan vredan radnik, koji kuca više od 100.000 puta dnevno i zato je od ključne važnosti preventivno voditi brigu o njemu.
Bolesti srca su vodeći uzrok smrti u Srbiji, ali i širom sveta. Za ljude bez dijagnostikovanog srčanog oboljenja, može biti nepoznanica kada bi trebalo da posete kardiologa, ali postoje neki opšti pokazatelji da nešto možda nije u redu sa vašim srcem.
Ukoliko vas muči neki od ovih 10 simptoma, kardiološke ordinacije Novi Sad i njihovi provereni stručnjaci su adresa na koju bi trebalo da se obratite.
Osećate bol u grudima
Bol u grudima je jedan od znakova srčanih problema. Iako postoje i drugi uzroci bola u grudima koji nisu povezani sa srcem, pritisak u grudima koji se javlja ili se pogoršava tokom fizičke aktivnosti je posebno zabrinjavajući, jer može biti znak da srce možda ne dobija dovoljno krvi.
Kardiolog može pomoći u utvrđivanju uzroka i odgovarajućem planu lečenja. Bol u grudima takođe može biti znak srčanog udara, što je hitno stanje opasno po život koje zahteva momentalnu pomoć medicinskih stručnjaka.
Upoznajte znakove i simptome i pozovite Hitnu pomoć ako sumnjate da imate srčani udar. Zapamtite da znaci mogu biti različiti za muškarce i žene.
Imate visok krvni pritisak
Krvni pritisak je sila krvi koja pritiska zidove arterija.
Hronično povišen krvni pritisak dovodi do toga da srce radi jače radi cirkulacije krvi i na taj način povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Imate kratak dah, lupanje srca ili vrtoglavicu
Kardiolog može pouzdano utvrditi da li su srčani problem uzrok ovih stanja.
Ovi simptomi mogu biti znak abnormalnog srčanog ritma ili koronarne arterijske bolesti.
Imate dijabetes
Postoji jaka veza između kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Loše kontrolisan šećer u krvi utiče na funkcionisanje krvnih sudova i značajno povećava rizik od razvoja koronarne arterijske bolesti.
Kardiolog može da radi sa vašim lekarom opšte prakse i da vam pomogne da odredite koje strategije lečenja ili prevencije mogu da smanje rizik od pojave srčanih problema.
Dugogodišnji ste pušač
Pušenje je jedan od glavnih faktora rizika za srčana oboljenja i može doprineti visokom krvnom pritisku i riziku od raka.
Međutim, jednostavnim prestankom pušenja već ste načinili veliki korak u prevenciji potencijalnih srčanih problema.
Imate istoriju visokog holesterola.
Holesterol je masna supstanca koja se nalazi u brojnim namirnicama, a proizvodi je i jetra. Visok holesterol može doprineti plaku u arterijama. Jedan od načina na koji možete smanjiti holesterol je zdrava ishrana.
Vaš lekar može da vam prepiše lekove za lečenje holesterola koji takođe pomažu u smanjenju rizika od srčanog udara. Razgovarajte sa svojim kardiologom o hrani koja je zdrava za srce i praćenju nivoa vašeg holesterola kako biste smanjili šanse za srčane bolesti.
Imate hroničnu bolest bubrega
Ako vaši bubrezi ne funkcionišu kako treba, povećava se rizik od srčanih oboljenja. Bolest bubrega je povezana sa visokim krvnim pritiskom i bolestima arterija.
Kardiolog može razgovarati o tome kako stanje vaših bubrega utiče na vaše srce i pomoći vam da smanjite rizik od srčanih oboljenja.
Imate porodičnu istoriju srčanih bolesti
Određene vrste srčanih bolesti mogu biti genetske.
Ako je vaš bliži rođak imao ranu bolest srca (mlađi od 55 godina kod muškaraca i 65 godina kod žena), onda kardiolog može pomoći da se utvrdi u kolikom ste vi riziku, poslati vas na kontrolne preglede ili preporučiti preventivne strategije.
Imate bolest perifernih arterija
Arterije su krvni sudovi koji isporučuju krv bogatu kiseonikom iz vašeg srca u ostatak vašeg tela. Ako imate poznatu bolest u drugim arterijama, kao što su arterije nogu ili veliki krvni sudovi u mozgu (karotidne arterije), veća je verovatnoća da ćete takođe imati koronarnu bolest.
Kardiolog može da razgovara o tome da li su druga testiranja opravdana, kao i mogućnostima lečenja.
Neaktivni ste i planirate da počnete s treninzima
Vežbanje ima brojne zdravstvene prednosti i igra ključnu ulogu u prevenciji i lečenju srčanih bolesti.
Međutim, određena srčana oboljenja mogu učiniti vežbanje nebezbednim. Ako razmišljate o novom režimu vežbanja nakon što ste bili neaktivni, ili imate niz faktora rizika za srčana oboljenja kao što je gore navedeno, prvo treba da se konsultujete sa svojim lekarom.
Ako imate bilo koji od ovih simptoma ili faktora rizika, savetujemo vam da posetite kardiologa. Nemojte ništa preduzimati na svoju ruku i pre bilo kakvih intervencija obavezno se posavetujte sa licenciranim medicinskim stručnjakom.